Sakrament ispovijedi

Kada se u župi može pristupiti sakramentu ispovijedi?

Ako vjernik nema zapreka za pristup, sakramentu ispovijedi može pristupiti nedjeljom kada se ispovijeda za vrijeme mise, u tjednu prije večernje mise (18:00-18:30 sati) ili po dogovoru. Za blagdan Božića i Uskrs svećenik obilazi bolesne i nemoćne za sakrament ispovijedi i pričesti. Vaše bolesne i nemoćne ukućane možete prijaviti u župni ured ili obavijestiti svećenika nakon mise.

Koje su zapreke za pristup ispovijedi i za odrješenje?

Prema crkvenom zakonu, ne mogu pristupiti ispovijedi ni pričestiti se, niti kumovati kod krštenja ili potvrde osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici, osobe koje su samo civilno vjenčane te osobe koje su se rastavile i sklopile drugi brak ili su se rastavile i žive u izvanbračnoj zajednici. Sa svećenikom se umjesto ispovijedi može dogovoriti duhovni razgovor. Oni koji su rastavljeni i žive sami, odnosno nisu se drugi puta vjenčali niti žive u izvanbračnoj zajednici, mogu se ispovjediti i pričestiti te kumovati.

Zašto je ustanovljen ovaj sakrament?

Budući da novi život u milosti, primljen na krštenju, nije uklonio slabost ljudske naravi niti sklonost na grijeh, Krist je ustanovio ovaj sakrament za obraćenje krštenih koji su se grijehom od njega udaljili.

Kada je ustanovljen ovaj sakrament?

Uskrsnuli Gospodin ustanovio je ovaj sakrament kada se na sam dan Uskrsnuća ukazao svojim apostolima i rekao im: »Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im« (Iv 20,22-23).

Je li krštenima potrebno obraćenje?

Kristov poziv na obraćenje trajno odzvanja u životu krštenika. Obraćenje je trajan zadatak cijele Crkve, koja je sveta, ali u svome krilu obuhvaća i grješnike.

Koji su bitni dijelovi sakramenta pokore?

Dva su: čini čovjeka koji se djelovanjem Duha Svetoga obraća i svećenikovo odrješenje koji u Kristovo ime podjeljuje oproštenje i određuje način zadovoljštine.

Koji su pokornikovi čini?

To su: pomnjiv ispit savjesti, pokajanje, koje je savršeno kada je potaknuto ljubavlju prema Bogu, a nesavršeno ako se temelji na drugim razlozima, a uključuje i odluku više ne griješiti; ispovijed, koja se sastoji u optužbi za grijehe učinjenoj pred svećenikom; zadovoljština, odnosno izvršenje određenih pokorničkih čina koje ispovjednik nalaže pokorniku da nadoknadi grijehom počinjenu štetu.

Koji se grijesi moraju ispovjediti?

Moraju se ispovjediti svi teški, još neispovjeđeni grijesi kojih se nakon pomnjiva ispitivanja savjest sjeća. Ispovijed grijeha jedini je redovit način za dobivanje oproštenja.

Kada je obvezno ispovjediti teške grijehe?

Svaki vjernik kada dođe do dobi razuma obvezan je ispovjediti svoje teške grijehe barem jedanput godišnje, a svakako prije primanja svete pričesti.

Zašto i laki grijesi mogu biti predmet sakramentalne ispovijedi?

Crkva živo preporučuje ispovijedanje lakih grijeha, premda ono nije strogo neophodno, jer nam pomaže oblikovati ispravnu savjest i boriti se protiv zlih sklonosti, prepustiti se Kristu da nas liječi te napredovati u životu Duha.

Tko je služitelj ovoga sakramenta?

Krist je službu pomirenja povjerio svojim apostolima, njihovim nasljednicima biskupima te svećenicima, njihovim suradnicima, koji tako postaju sredstvo Božjega milosrđa i pravde. Vlast opraštanja grijeha oni vrše u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.

Kome je pridržano odrješenje nekih grijeha?

Odrješenje nekih posebno teških grijeha (poput onih koji se kažnjavaju izopćenjem) pridržano je Apostolskoj stolici ili mjesnome biskupu ili od njih ovlaštenim svećenicima, premda u slučaju smrtne pogibelji svaki svećenik može odriješiti od svakoga grijeha i izopćenja.

Je li ispovjednik vezan tajnom?

Imajući u vidu osjetljivost i veličinu ove službe te dužno poštovanje prema osobama, svaki je ispovjednik bez iznimke obvezan, pod prijetnjom najstrožih kazna, obdržavati sakramentalni pečat, tj. posvemašnju tajnu o grijesima za koje je doznao u ispovijedi.

Koji su učinci ovoga sakramenta?

Učinci sakramenta pokore su: pomirenje s Bogom, dakle i oproštenje grijeha, pomirenje s Crkvom, povratak stanja milosti ako je bilo izgubljeno, oproštenje vječne kazne zaslužene smrtnim grijesima i, barem djelomično, vremenitih kazna koje su posljedica grijeha, mir i vedrina savjesti te utjeha duha, porast duhovnih snaga za kršćanski boj.