Sakrament krštenja

Kako se dogovara krštenje u župi?

Krštenje se dogovara barem 2 tjedna prije u uredovno vrijeme župnog ureda, pon-pet od 17h do 18h ili možete potražiti svećenika nakon mise.

Što je sve potrebno za sakrament krštenja?

• Izvod iz matične knjige rođenih za dijete (kopija).
• Posvjedočenje za kumovanje. Ako nisu župljani župe Krista Kralja, kum/kuma posvjedočenje za kumovanje mora uzeti u svojoj župi prebivališta.
• Ako obitelj stanuje u drugoj župi, potrebno je donijeti pismeno dopuštenje svoga župnika da se dijete krsti izvan vlastite župe.
• Pripremiti krsnu svijeću i krsnu haljinicu.
• Roditelji i kum/a pozvani su prije samoga sakramenta krštenja ispovjediti se i pričestiti.

Odrasle osobe uključuje se u pripravu za krštenje odraslih koja započinje u mjesecu listopadu i završava uoči Uskrsa, kada se primaju svi sakramenti inicijacije (krštenje, potvrda i pričest).

Kada se slavi sakrament krštenja?

Sakrament krštenja slavi se subotom u 12h ili nedjeljom za vrijeme župne mise u 11h, ovisno o dogovoru sa svećenikom.

Što je kršćanska inicijacija?

Kršćanska inicijacija postavlja temelje kršćanskog života, a ostvaruje se sakramentima: preporođeni u krštenju, vjernici su osnaženi potvrdom i hrane se euharistijom.

Što je i kako se sve naziva prvi sakrament inicijacije?

Prvi sakrament naziva se krštenje zbog središnjega obreda kojim se slavi: krstiti (baptizein) znači »uroniti« u vodu. Krštenika se uranja u Kristovu smrt, odakle on ustaje kao »novo stvorenje«. Snagom Duha Svetoga krštenik prima nov život “odozgor”: postaje sličan Isusu Kristu, Sinu Božjemu, njemu se “suobličuje” te tako postaje “Božje dijete”; rađa se na nov život s Bogom. Rađanjem na novi život opraštaju mu se grijesi i “istočni” grijeh. U krštenju kršteniku se na poseban način darivaju (“ulijevaju”) temeljne ljudske i vjerničke “kreposti” (vrline): osobito vjera, nada i ljubav te tako postaje član zajednice Božjega naroda – Crkve.

Od kada Crkva podjeljuje krštenje?

Od dana Pedesetnice (Duhova) Crkva podjeljuje krštenje onomu tko vjeruje u Isusa Krista.

U čemu je bitan obred krštenja?

Bitan je obred ovoga sakramenta uranjanje krštenika u vodu ili izlijevanje vode na njegovu glavu, uz zazivanje imena Oca i Sina i Duha Svetoga.

Tko može primiti krštenje?

Krštenje može primiti svaka još nekrštena osoba.

Zašto Crkva krsti djecu?

Budući da se rađaju s istočnim grijehom, ona trebaju biti oslobođena od vlasti Zloga i prenesena u kraljevstvo slobode djece Božje.

Što se traži od krštenika?

Od svakoga se krštenika traži ispovijest vjere, izražena osobno, ako se radi o odraslome, odnosno, izražena od roditelja i Crkve, u slučaju djece. Kum i kuma, kao i cijela crkvena zajednica, također imaju dio odgovornosti u pripravi na krštenje (katekumenat), kao i za razvoj vjere i krsne milosti.

Tko može krstiti?

Redoviti službenici krštenja jesu biskup i svećenik; u latinskoj Crkvi i đakon. U slučaju nužde krstiti može svatko uz uvjet da ima nakanu učiniti ono što čini Crkva. On izlijeva vodu na krštenikovu glavu i izgovara trojstven krsni obrazac: »Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga«.

Je li krštenje nužno za čovjekovo spasenje?

Krštenje je nužno za spasenje onih kojima je evanđelje naviješteno i koji imaju mogućnost zatražiti ovaj sakrament.

Koji su učinci krštenja?

Krštenjem se briše istočni grijeh i svi osobni grijesi, kao i sve kazne za grijehe; posvećujućom se milošću postaje dionikom trojstvenoga božanskog života, a milošću opravdanja se pritjelovljuje Kristu i njegovoj Crkvi; krštenje daje udioništvo u Kristovu svećeništvu i tvori temelj zajedništva sa svim kršćanima; udjeljuje teološke krjeposti i darove Duha Svetoga. Krštenik zauvijek pripada Kristu: naime, obilježen je Kristovim neizbrisivim biljegom (karakter).

Koji su dijelovi obreda krštenja?

U obredu krštenja pripravnik (krštenik) najprije izražava svoju želju da bude kršten i nakanu koja ga u tom vodi. Kod krštenja djece tu želju i nakanu u ime krštenika izražavaju roditelji i kumovi.

Zatim krštenik i/ili roditelji slušaju Božju Riječ. Njome ih Bog poziva na vjeru i obraćenje. Snagom te riječi Bog iznutra obraća njihovo srce. Odrasli krštenici pripremaju se na krštenje i slušaju Božju riječ kroz dulje vrijeme, kako bi njihova vjera i obraćenje dovoljno sazreli. To se vrijeme zove “katekumenat”.

Obraćenje i vjeru krštenici izražavaju odreknućem “sotone” – odbacuju zlo i Zloga (đavla), grijeh i praznovjerje te ispoviješću vjere kojom se neopozivo opredjeljuju za Boga u Isusu Kristu.

Svakom je kršteniku za krštenje nužna vjera. Mala djeca ne mogu imati osobne vjere, zato se ona krste u vjeri svojih roditelja, kumova i cijele Kristove zajednice. Da bi roditelji mogli valjano ispovjediti vjeru za krštenje svoga djeteta, često će im biti potrebno da se ponovno i sami potpunije predaju slušanju Božje riječi i konkretnosti življene kršćanske sadašnjosti.

Bitni čin krštenja jest trostruko polijevanjem vodom ili uranjanjem u vodu uz riječi: Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.

Obredi poslije pranja vodom označuju:

• Mazanje krizmom označuje da krštenik postaje pomazanik s Kristom-Pomazanikom (Mesijom), suradnik u njegovoj “proročkoj”, “svećeničkoj” i “kraljevskoj” službi.
• Bijela haljina znak je novoga krštenikova dostojanstva (krštenjem postajemo “Božji sinovi”) i znak njegove krsne nevinosti po oproštenju grijeha, ali i znak njegove obveze da odsada živi neokaljano po uzoru na Isusa Krista koji nije počinio zla.
• Uskrsna svijeća koja gori kod krštenja označuje prisutnost Isusa Krista – Uskrsloga. On je svjetlo i putokaz za novi život krštenika i izvor svega što nam se dariva po krštenju. Zato se krštenikova svijeća pali na uskrsnoj svijeći.
• Obred “Effetà”, tj. obredno otvaranje krštenikovih ušiju i usta, simbolički pokazuje da je krštenik stupio u novi odnos s Bogom: odsada će njegov život biti neprestano i pomno slušanje Božje riječi te spremno odazivanje toj riječi.

Koja je uloga kumova?

Krsni kumovi su svjedoci i jamci za vjeru krštenika pred kršćanskom zajednicom i predstavnici kršćanske zajednice pred krštenikom; suradnici i pomoćnici roditeljima u kršćanskom odgoju krštenika, osobito uzornim kršćanskim životom. Kum/a kod krštenje može biti vjernik koji je primio sakramente euharistije i potvrde. Ako je u braku, treba biti crkveno vjenčan te treba također živjeti kršćanskim životom.