Nedjelja Božje riječi

Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata izdala je u četvrtak, 17. prosinca 2020., Bilješku u kojoj su dane upute za slavlje Nedjelje Božje riječi. Ta nedjelja, odredbom pape Franje, u Crkvi se obilježava na treću nedjelju kroz godinu, odnosno, 24. siječnja 2021.

Treća nedjelja vremena kroz godinu u liturgijskome ritmu slavi se kao Nedjelja Božje riječi. Ta odluka pape Franje, izražena apostolskim pismom Aperuit illis od 30. rujna 2019., izrasla je iz želje da Božja riječ u životu Crkve bude na dublji način prepoznata kao izvor snage za život vjere te kao milosno mjesto Kristove spasenjske prisutnosti u njegovu narodu. Nedjelja Božje riječi ima zadaću podsjetiti vjernike na ono što se po snazi naviještanja Riječi zbiva u svakome liturgijskome slavlju. Dajući prostor slušanju Božje riječi, liturgija postaje milosno mjesno prisnoga zajedništva s uskrslim Gospodinom jer kad se u zajednici vjernika naviještaju sveta Pisma, sam Krist govori svojoj Crkvi.

Zacijelo je u Općoj uredbi Rimskoga misala i u Prethodnim napomenama Reda misnih čitanja lako pronaći niz napomena i nadahnuća koja će usmjeriti oblikovanje slavlja Nedjelje Božje riječi. Naime, na obrednoj se razini ne uvodi i u slavlje ne unosi ništa posebno novoga, nego se nastoji dati važnost onomu što počesto izmiče redovitomu življenju susreta s Božjom riječju u slavljima vjere. U tome je vidu Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata izdala Bilješku o slavljenju Nedjelje Božje riječi. Spomenut ćemo samo nekoliko naglasaka koji mogu biti razmatrani u oblikovanju slavlja ovoga Dana Božje riječi: pozornost na vrijednost navještaja Božje riječi; ponovno otkrivanje sakramentalnosti Božje riječi kao načina uprisutnjenja Krista u zajednicu vjernika; uočavanje nutarnjega ustroja i slijeda svetopisamskih čitanja u liturgijskim vremenima; obnovljena svijest o vrijednosti slušanja Riječi; briga za stalne službe čitača i psalmista, kao i za njihovu prikladnu pripravu; pozornost za obredne knjige koje sadrže Božju riječ (Lekcionar i Evanđelistar); osjetljivost za dostojanstvo mjesta navještaja Riječi; geste čašćenja Riječi (ophod, poklici, kađenje, ljubljenje evanđelistara, znamen križa), trenutci šutnje koji omogućuju udomljenje Riječi u srcima vjernika.

Božja riječ, živa i djelotvorna po snazi Duha Svetoga, u liturgiji Crkve nastavlja: pozivati, poučavati, rasvjetljivati, koriti, tješiti, poticati, buditi nadu, ozdravljati, oslobađati, krijepit. Stoga se Crkva u svakome liturgijskom slavlju izručuje preobražajnoj snazi Božje riječi.